Istorija proučavanja dinosaurusa: kako se zvao naučnik koji je prvi sakupio kostur megalosaurusa?

Danas svi znaju za postojanje dinosaurusa, ali nije teško zamisliti kakvo je bilo iznenađenje čovječanstva nakon što je iznenada došlo do senzacionalnog otkrića da je u pretpovijesno doba planetu Zemlju u potpunosti naseljavali ogromni divovi.

Prilično je teško nedvosmisleno reći ko je prvi sakupio Megalosaurusa, jer je njegov prvi fragment, koji je predstavljao donji dio ogromne kosti kuka, otkriven još u sedamnaestom stoljeću, odnosno 1676. godine, na teritoriji jedne ogromnih engleskih kamenoloma. Pa ipak, naučnik koji je prvi sakupio megalosaurusa na osnovu pronađenih fosiliziranih ostataka, odnosno pokušao to učiniti, gdje god je to bilo moguće, nabavljajući džinovske fragmente njegovog koštanog tkiva, bio je Britanac William Buckland, koji je cijeli svoj život posvetio paleontologiji. Ali put do ovog otkrića bio je trnovit i težak, jer tada čovječanstvo nije ni znalo za postojanje prapovijesnih vremena i tako neobičnih životinja koje su živjele u tom periodu.

Nog, prvo prvo. Prilično je teško odgovoriti na pitanje imena naučnika koji je prvi sakupio megalosaurusa, jer je više od jedne osobe pokušalo to učiniti, i to u potpuno različito vrijeme. I, ako je prva osoba koja je pala u ruke fragmenta kosti kuka (to je bio profesor s Oksforda Robert Plot), ispravno identificirala ovaj fragment, onda se nešto kasnije, već 1763. godine, dogodio prilično zanimljiv incident. Engleski liječnik Richard Brooks, koji je poduzeo istraživanje ovog drevnog materijala, opisao ga je kao džinovski okamenjeni skrotum, što je, naravno, bilo u osnovi pogrešno. Osim toga, i u prvom i u drugom slučaju i dalje je ostalo potpuno nejasno kome bi točno mogli pripadati ostaci tako velikih dimenzija. Osim toga, ubrzo je ovaj ogroman komad koštanog tkiva nepovratno izgubljen i sjećanje na njega ostalo je samo u naučnim radovima.

Neznanje se nastavilo sve do 1815. godine, kada su iznenada otkriveni novi ostaci ove zvijeri i to ponovo na istom području (blizu Univerziteta Oxford). Tada ih je nabavio naučnik paleontolog William Buckland, iako pune tri godine nije mogao odlučiti o njihovoj tačnoj pripadnosti.

Godine 1818. francuski naučnik Georges Cuvier došao je do Williama i iznio svoju teoriju o ostacima, koja se svela na činjenicu da je riječ o divovskoj životinji nalik gušteru (kasnije je odred ovih dinosaurusa nazvan gušter -kao). I postupio je u pravom smjeru. 1824., šest godina kasnije, Buckland je uspio nabaviti još nekoliko fragmenata megalosaurusa, što je značajno upotpunilo cjelokupnu sliku. Na osnovu njihovog dubinskog istraživanja paleontolog je prvi opisao u svojim spisima vrstu megalosaurusa. Mnogi drugi engleski naučnici su se pridružili studiji, jer je ovo otkriće bilo zaista senzacionalno.

Nažalost, do danas nije bilo moguće otkriti kompletan kostur prvog dinosaurusa koji je čovjek pronašao, a naučnici su uložili sve napore da ga rekonstruišu, slažući fragmente, kao slagalicu koja se sastoji od desetina hiljada dijelova. Godine 1842, jedan od poznatih britanskih naučnika Richard Owen prvi je uveo pojam "dinosaurusa", kao nešto generalizirajuće za sve nekada naseljene vrste životinja, dijelom slične gmazovima, a dijelom sisavcima.

Ali informacije su u to vrijeme još uvijek kritično nedostajale, a, na primjer, 1850. paleontolozi su pogrešno vjerovali da se ova životinja kretala, oslanjajući se isključivo na sva četiri uda. To je nešto kasnije, kada su na teritoriji Starog sveta (Francuska) i zapadno od njega (Portugal) pronađeni čitavi setovi ostataka (nažalost, nepotpuni), postalo je očigledno da je zver čvrsto stajala na dva donja uda. Štaviše, mogao se savršeno kretati, pa čak i trčati po njima, jer su mu gornje šape bile vrlo male i moglo bi se reći nerazvijene.

Kasnije su korišteni novi izumi visoke tehnologije, koji su uvelike pomogli naučnicima u sprovođenju istraživanja. Danas kompletna rekonstrukcija Megalosaurusa krasi jedan od najpoznatijih istorijskih muzeja u Liverpulu.

Također, postale su poznate približne dimenzije čudovišta: njegova dužina je bila oko devet metara, a težina varirala je unutar jedne tone. Duboka biohemijska analiza pokazala je da je Megalosaurus živio sredinom jurskog perioda, odnosno prije oko 170-180 miliona godina.